Trg sv.Ivana Kapistrana 3, 32236 Ilok
098 964 2349
Trg sv.Ivana Kapistrana 3, 32236 Ilok
098 964 2349
Franjevci su u Iloku sigurno od 1343. godine. Godine 1349. vojvoda Ugrin gradi u gotičkom stilu današnju crkvu koja je bila posvećena Majci Božjoj na nebo uzetoj. Vjerojatno je tada izgrađeno i zapadno krilo samostana. Nikola Iločki 1454. obnavlja crkvu i samostan dogradivši na sjevernoj strani kapelu (danas kapela BDM). Poslije smrti sv. Ivana Kapistrana, crkva postaje pretijesna pa je Nikola Iločki 1468. produžuje prema istoku te dobiva današnju dužinu. Toranj je bio na pročelju crkve. Franjevci i narod bježe pred Turcima u šumu Pakledin. Turci su od franjevačke crkve načinili štalu, a druge su crkve zapustili. Tada se zameo i svaki trag tijelu sv. Ivana Kapistrana. I u ta teška vremena franjevci djeluju u ovim krajevima te su mnogi završili i mučeničkom smrću. Nakon oslobođenja od Turaka franjevci se vraćaju iz Olova (Bosna) u Ilok. Na kapitulu provincije 1700. odlučeno je da zaštitnik crkve bude sv. Ivan Kapistran.
Godine 1706. o. Grgur Gabrić (+1707.) popravlja crkvu i gradi toranj, koji je bio na južnoj strani. Daljnju obnovu crkve i samostana nastavlja iločanin o. Petar Pastirović (+1738.). Tada je nadograđeno sjeverno i istočno krilo samostana. Kuga koja je zavladala 1738. godine usmrtila je 286 stanovnika i 17 redovnika, a slijedeće je godine potres oštetio crkvu i toranj. Crkva je opet obnovljena 1761., a od 1801. do 1806. gradi se novi toranj, treći po redu, iza apside, tako da se iz donjega grada može vidjeti na sat. Prijašnji je toranj srušen jer je bio jako trošan. U samostanu je već početkom 18. st. bio smješten novicijat, tijekom 18. i 19. st. ovdje se izmjenjuju filozofsko i bogoslovno učilište.
Zadnja velika obnova crkve bila je od 1907. do 1912. u novogotskom stilu, pod vodstvom arhitekta Hermana Bolea (+1926.), a brigom iločanina, povjesničari pjesnika o. Mladena Barbarića (+1936.). Sadašnji toranj izgrađen je 1913., a nova zvona postavljena su 1927. godine. Obnovljenu crkvu posvetio je 12. rujna 1921. biskup đakovački Antun Akšamović. U Drugom svjetskom ratu crkva je oštećena pa je za gvardijanata o. Anđela Novaka (+1954.) popravljena. Uz 500. godišnjicu smrti sv. Ivana Kapistrana (1956.) obnovljen je i samostan, a u naše vrijeme mnogo se radi na očuvanju ovog spomenika kulture.
Na glavnom oltaru je slika sv. Ivana Kapistrana pod Beogradom (ulje), rad bečkog slikara Josipa Keslera iz 1862. Kod obnove crkve uređen je i oltar u sadašnjem obliku. Na oltaru su kipovi sv. Bernardina Sienskog (desno) i sv. Jakova Markijskog (lijevo), rad Dragutina Dudickog iz Zagreba. Oltar je izrađen u gotičkom stilu, donji je dio obložen mramorom, a gornji je dio remek-djelo rezbarije. Nije nam poznato kako je izgledao stari oltar. Ispred njega danas se nalazi novi oltar prema narodu, po nacrtu o. Ivana Krznara, rad drvorezbara Jurja Frankovića. Ispod oltara je smješten sarkofag, rad Lea Bugara (1969.), s likom sv. Ivana Kapistrana koji je 1967. izradila akademska kiparica Mila Wood. Oltar s ambonom je postavljen 1970. godine. Svetište od glavne lađe dijeli pričesna ograda od kovanog željeza.
U lađi je propovjedaonica na kojoj je kiparske radove izveo Jakov Kremenšek, stolarske Luka Filipović, a slikarske Ivan Bauer. Sve je to dar iločanina biskupa Anđelka Voršaka (+1921.). Glavni namještaj lađe jest 35 klupa koje su postavljene za vrijeme obnove, a rad su iločanina Josipa Aumana. Ispovjedaonice su izrađene 1968. po nacrtu o. Ivana Krznara. Na ulazu u crkvu nalazi se posuda za svetu vodu izrađena od crvenog mramora. Ona je premještena iz stare crkve, a obnovio ju je Janko Kocijanić. Prvi kapiteli do kora originalni su kameni grbovi graditelja crkve, vojvode Ugrina i Nikole Iločkog. Lustere je u crkvi izgradio domaći majstor Leo Bugar (+1982)
Izgrađena je 1454. te je u njoj bio izložen na javno štovanje lijes sa tijelom sv. Ivana Kapistrana. Godine 1732. Obnavljaju je i proširuju baruni Brnjaković iz Olova sebi za grobnu kapelu, o čemu nam svjedoče kamene ploče u kapeli. Oni su došli s franjevcima i ostalim narodom iz Bosne, a u blizini crkve imali su svoj dvor, te posjede u Neštinu. U početku je to bila kapela sv. Ivana Kapistrana, a od 1700. posvećena je Majci Božjoj. Tu se čuvala i slika Gospe Olovske, koja je u prošlom stoljeću vraćena u Olovo. Sadašnji oltar u kapeli je izrađen za vrijeme obnove. Kip Majke Božje izradio je Maksimilijan Kravarić iz Zagreba.
Izrađena je u vrijeme obnove crkve kao i oltar u njoj. Oltar i kiparske radove izveo je Dragutin Dudicki, slike je izradio slikar Ivan Bauer, a sve je to dar Marka Šamšalovića.
Uz predvorje je smještena krstionica, odijeljena kovanom ogradom od samog predvorja. Nad krstionicom se nalazi reljef Krštenja Isusova na Jordanu, rad Janka Kocijanića. Ostale dijelove isklesao je Maksimilijan Kravarić. Uz sjeverni zid u sredini nalazi se kip Gospe Siromaha (poklon iz Baneauxa 1978.), s jedne strane kip Srca Isusova (poklon Nikole Voršaka), a s druge kip sv. Antuna Padovanskog. Na zapadnom zidu je spomen ploča o. Mladenu Barbariću, obnovitelju crkve kao i spomen na 600. obljetnicu župe (1332. – 1932.).
Smješten je iznad predvorja i na njemu se nalaze orgulje. One se prvi put spominju 1738. godine. 1758. se obnavljaju stare, a spominju se već i nove. Godine 1844. su iz Budimpešte nabavljene sadašnje orgulje sa 12 registara, rad Franje Eduarda Mayera. Sadašnji izgled dobile su 1911. kada im je Dragutin Dudicki načinio novo oplošje u stilu namještaja u crkvi. S južne strane crkve nalaze se pokrajina vrata iznad kojih se nalazi mozaik koji prikazuje Krista koji grli sv. Franju. U prohodu su nadgrobni spomenici Nikole i Lovre Iločkog. Za Nikolin spomenik se drži da ga je izradio Ivan Trogiranin Dukonović, dok je Lovrin, rad nekog provincijskog majstora. Na Lovrinom spomeniku stoji latinski tekst. Za vrijeme Turaka oba spomenika su bila oštećena.
Iz svetišta se ulazi u kapelicu, gdje je prema staroj predaji ležao i umro sv. Ivan Kapistran. Do 1799. ova prostorija je namještena kao jednostavna redovnička soba, a tada je uređena kao kapela. Kod posljednje obnove uređena je i ta kapela, pa je načinjen novi oltar, a slika “Blagoslov sv. Ivana Kapistranskog”, rad Mirka Račkog, potječe iz 1908. godine. U kapeli je drveni epitaf iz 1776. na latinskom jeziku, – povijest ove ćelije. U sakristiji su dvije slike – ulja na platnu iz 18. ili 19. st., rad nepoznatog autora, s motivima iz života sv. Ivana Kapistrana.
Zapadno krilo koje se veže uz crkvu najvjerojatnije je iz srednjega vijeka, dok je sjeverno i istočno uzidano u gradske zidine poslije Turaka 1727. Samostan posjeduje bogatu knjižnicu koja nastaje kontinuirano od početka 18. st. Portal samostanske blagovaonice, vrata i stolovi također su iz 1727. godine. Samostan čuva nekoliko slikarskih i kiparskih djela iz prošlih stoljeća, kao i drugo kulturno-umjetničko blago crkvene umjetnosti. Pošto je ovdje umro sv. Ivan Kapistran, u samostanu se čuva dosta dokumentacije o Svecu (knjige, slike i dr.). U hodniku na prvom katu je galerija “sv. Ivan Kapistran na Dunavu”. Slikarski ciklus na tu temu rad je akademskog slikara Stanka Zubovića. I drugi umjetnici svojim djelima obogaćuju ovu zbirku.
Osim franjevačke crkve i samostana koji su centralna ustanova župe sv. Ivana Kapistrana imamo još na području grada Iloka kapelicu sv. Ivana Nepomuka na tržnici ispred starih podruma grada Iloka. U toj kapelici biva misa na dan sv. Ivana Nepomuka 16. svibnja. Na Cvjetnicu se obavlja blagoslov maslinovih grančica kod kapelice i potom se ide prema crkvi na svetu misu kao i za svetkovinu župe 23. listopada kada se procesija formira od kapelice do crkve. Od ostalih predmeta imamo i križeve koji su po cijelom Iloku koji su zamijenjeni ili obnovljeni nakon domovinskoga rata: